Temu vezanu za savremeno životno i radno okruženje obrađujemo kroz nekoliko naših blog tekstova.
U poslednjem tekstu Freelance radno okruženje govorili smo o organizaciji radnog okruženja u kućnim uslovima.
Između ostalog napomenuli smo kako je u formiranju radnog mesta/radne pozicije izuzetno važan izbor radnog stola i radne stolice koji ispunjavaju ergonomske karakteristike i standarde.
Šta je to ergonomija? I koliko je od suštinskog značaja za naše zdravlje i prduktivnost u radnim uslovima…
Ergonomija je nauka koja se bavi dizajnom proizvoda tako da oni najbolje budu prilagođeni ljudskom telu. Ergonomija je multi disciplinarna nauka koja se bavi interakcijom između čoveka i mašine kako bi se mašina prilagodila čovekovim bio-psiho-socijalnim ograničenjima i zahtevima kako bi upotreba mašine bila efikasnija bezbednija i pouzdanija. Pod pojmom mašina podrazumeva se svaki materijalni predmet sa kojim čovek dolazi u kontakt prilikom obavljanje nekog posla, tako da je mašina (tastatura računara, obična olovka, ali i automobil, avion,lokomotiva).
Detaljnije o ergonomiji možete naći na sledećim >>> stranicama <<<
Suštinski ergonomija je jedan širi kontekst, u kome značajno mesto zauzima i rad u kancelariji i zdravlje korisnika. Zato ćemo se osvrnuti na pitanje radne jedinice u freelance kancelariji i značaju stolice koja ima ergonomske karakteristike.
- Visina sedišta može da se podešava, kako bi noge bile u povoljnom položaju
- Neophodno je da stolica ima rukohvate kako bi ruke bile u što povoljnijem položaju za kucanje na tastaturi
- Naslon stolice da omogućava pravilan položaj kičme
- Stopica treba da ima opciju okretanja u krug radi lakšeg opsluživanja
- Stolica treba da ima točkiće kako bi se prišlo policama/ormanu bez ustajanja
Detaljnije na sledećem >>> stranama <<<
Još jedan važan segment koji povezuje ergonomiju, organizaciju radnog prostora i zdravlje radnika i korisnika prostora je segment biofilnog dizajna i principa.
O biofilnim principima smo već govorili i više tekstova smo posvetili ovoj temi a imamo i online kurs u kome se fokusiramo na deset važnih biofilnih obrazaca u životnom prostoru.
Ovoga puta osvrnućemo se na najznačajnije istraživanje vezano za primenu biofilnog dizajna u radnim sredinama i vrlo značajnim rezultatima i višestrukim pozitivnim organizacionim ishodima kada su u pitanju kreativnost, produktivnost i blagostanje zaposlenih i korisnika prostora.
Izveštaj o ljudskim prostorima (16 zemalja učesnika) objavljeno 2014.g o uticaju biofilnog dizajna u tim zemljama.
Metodologija istraživanja i profil uzorka
- Online istraživanje kancelariskih radnika u različitim ulogama i sektorima
- 7600 zaposlenih u 16 zemalja širom sveta UK, Francuska, Nemačka, Holandija, Španija, Švedska, Danska, UAE, SAD, Kanada, Brazil, Australija, Filipini, Indija, Kina, Indonezija
- Ispitanici od 25-44 godina (58%)
- Proveli su 40-49 sati na poslu (40%)
- Rezultat: 39% je osetilo od 80-100% da su produktivniji i to u sledećim skalama –sretan, inspirisan, entuzijastičan.
- Skale su preuzete iz istraživanja Robertson Coopers-alati za evaluaciju stresa na poslu
Ovo istraživanje donosi odgovore o posledicama smanjenja fizičkog kontakta sa prirodom u zemljama u kojima se najbrže dogodila urbanizacija. U tome je odgovor biofilnog dizajna na ljudsku potrebu da se poveže sa prirodom i radi na tome da se ponovo uspostavi kontakt u izgrađenom okruženju.
Tako radna okruženja u biofilnom kontekstu pružaju pozitivna emocionalna iskustva, mogu nadoknaditi nedostatak odgovarajućeg boravka u prirodi i pomaže da uključimo prirodu u današnje okruženje.
Istraživanje je pokazalo da je produktivnost radnika zavisilo od okruženja u kome se zaposleni nalazio, 39% se izjasnilo da im je okruženje važno.
Radnici su bili najproduktivniji za svojim stolom u privatnoj kancelariji.
Zemlje sa najboljim rezultatom: Nemačka 59%, Kina 52%, Kanada 50%, Švedsa 49%, SAD 45%, Danska 44%, Francuska 43%, Holandija 41%.
Većina ispitanika se osećala neproduktivno za svojim stolom u otvorenom planu.
Ukupno 28% ispitanika je reklo da da nemaju miran prostor za rad kada idu na posao.
Zaključci Robertson Coopers istraživanja:
1 od 5 ispitanika nema prirodne elemente u radnom prostoru
50% nema prirodno svetlo
30% je reklo da im je važan dizajn kancelarija
Izuzetno su važna ova istraživanja jer donose odgovore u kom pravcu treba da ide organizacija radnog prostora u budućnosti.
Posmatranje ovog koncepta moguće je i kroz širi kontekst zelene ergonomije koja je fokusirana na smanjenje ljudskog uticaja na eko sistem kroz ergonomski dizajn kako bi se smanjile ili izbegle prirodne krize.
Detaljnije o zelenoj ergonomiji čitajte na sledećim >>> stranama <<<
Autor teksta i urednik bloga: Nataša Komljenović dip.inž.arh.