Transformacija radnog prostora
Kao što smo napomenuli u prošlom blog tekstu…
Pojam radnog prostora u dvadest prvom veku doživljava ozbiljne transformacije.
Sa pojavom i razvojem informacionih tehnologija, pored pojave novih oblika rada i radnih pozicija javlja se i nova organizacija radnih mesta. Zamimljivo je da pojam striktnog i definisanog radnog mesta počinje da se gubi i da je sve više relacija poslovno/privatno isprepletena. Era nomadskog rad na daljinu je sve više popularna, rad od kuće je ne tako retka situacija u današnjoj podeli rada.
Ovakav trend briše granice između poslovnog i privatnog i neretko se zapitamo.. da li će nestati potreba za klasičnim radnim mestom u budućnosti?
Ova situacija nas samo uvodi u jedan novi način promišljanja. Potreba za transformacijom radnog mesta je više nego neophodna.
Pojava freelance poslova
Kako je rad na daljinu inicirao pojavu čitave grupe i pod kategorije freelance poslova , rad od kuće je postao sve popularniji. Mogućnost da sami upravljate svojim vremenom i organizujete radne zadatke u skladu sa zahtevima klijenta mnogima pretstavlja izazov u kome žele da se oprobaju. Međutim, ovakva vrsta rada zahteva mnogo više samodiscipline i posvećenosti. Neretko i inventivnosti u organizaciji radnog prostora i radnog vremena.
Ulaganje u pozitivno freelance/radno okruženje
Neka od prvih istraživanja transformacije radnog mesta nam govori da rad na daljinu (rad od kuće) može ostaviti osećaj isključenosti od zajednice i kolega što direktno utiče na produktivnost u radu.
Potrebno je da se obezbedi pozitivno radno okruženje, koje direktno utiče na produktivnost freelancer-a.
Tako sve više imamo pojavu coworking prostora koji nude frilenserima da izađu iz svog kućnog okruženja i oprobaju je u radu sa ostalim kolegama.
Većina coworking prostora nudi mogućnost iznajmljivanja radnog mesta koje je opremljeno svom neophodnom informacionom infrastrukturom za svakog freelensera, a što je najvažnije nudi mogućnost interakcije i povezivanja sa ostalim frilenserima.
Pored radnih pozicija tu su i zajedničke prostorije za okupljanje i aktivnosti u pauzama tokom rada, koje dodatno doprinose socijalizaciji svih korisnika.
Ovakva organizacija rada ima mnogo prednosti..
Ulaganje u pozitivno radno/coworking okruženje doprinosi produktivnijem radu,mogućnosti izgradnje tima i stvaranje pozitivnog radnog okruženja i stvaranje zajednice koja je okupljena oko sličnih poslova i sistema vrednosti.
Kako izbeći greške u planiranju radnog prostora
U međuvremenu, Šta se dešava sa ustaljenim radnim mestom u privatnim ili državnim firmama…
Ključan faktor u lošem postavljanju i planiranju radnog prostora je puno ljudi u malom radnom prostoru.
Pitanje dizajna prostora kod većine poslodavaca kod nas je zanemarlljiva kategorija (čast izuzecima).Većina klasičnog urbanog radnog prostora je represivna po zaposlene (malo prirodnog vazduha, okruženost visokim zgradama, veštačko osvetljenje).
Tako da je neophodno stvoriti uslove za formiraje afirmativnog radnog prostora.
Šta je to afirmativni radni prostor…
Afirmativni radni prostor zahteva puno svetlosti, svežeg vazduha i otvoren prostor u kojem je moguća interakcija između zaposlenih. Potrebno je stvoriti radni prostor koji će potsticati saradnju između zaposlenih, koji će ih inicirati na angažovanje i mogućnost da iskažu svoje talente.
Rezultati su, posvećenost zaposlenih, doprinos izgadnji tima, i želju da se ostane u pozitivnom poslovnom okruženju.
U kom pravcu ide razvoj radnog mesta u budućnosti…?
Kako ljudska bića imaju elementarnu potrebu za interakcijom sa prirodom i prirodnim procesima, ovaj princip je neophodan u organizaciji radnog prostora.
Princip organizacije prostora koji je u interakciji sa prirodom donosi kako psihičke tako i fizičke benefite u radnom okruženju (povećanje fokusa zaposlenih, njihovu produktivnost, podsticanje kreativnosti i smanjenje stresa).
Uvođenjem prirode u radni prostor stvara se radno okruženje koje je umirujuće i stimulativno za produktivniji rad. Ovaj princip organizacije prostora može biti ključ za privlačenje i zadržavanje kvalitetnih radnika.
Autor teksta i urednik bloga: Nataša Komljenović dipl.inž.arh.






