Skip to main content

Šta jeste, a šta nije Biofilni koncept

09 Apr 2018

Šta jeste, a šta nije Biofilni koncept

Priču o Biofilnom dizajnu i arhitekturi započeli smo u prošlom blogu postu.

Nadam se da Vam je tema interesantna približno koliko i meni …

Tragajući za temema koje su aktuelne u oblasti dizajna i  arhitekture naišla sam na izuzetno zanimljivu i novu temu, a mogu slobodno reći jedan novi pristup u promišljanju urbanizma,arhitekture i dizajna.

Pošto smo u prethodnom tekstu definisali šta je to Biofilni dizajn i arhitektura, mislim da je neophodno da razgraničimo, šta jeste a šta nije Biofilni koncept?

#1 Biofilni koncept ima za cilj potrebu za povezivanjem sa prirodom u savremeno izgrađenom urbanom okruženju. Biofilni koncept je fokusiran na aspektima prirodnog sveta i njihovoj primeni. Cilj je poboljšanje ljudskog zdravlja (fizičkog i mentalnog), poboljšanje produktivnosti kako u životnom tako i u radnom okruženju.

#2 Biofilni koncept posebnu pažnju obraća na kontekst staništa u kome nastaje.

Ne odnosi se na izolovane pojave u prirodi, akcenat je na stvaranju izgrađenog okruženja koje će ispoljavati pozitivan uticaj na zdravlje ljudi koji će živeti u ovom novom životnom okruženju. Efikasnost Biofilnog koncepta zavisiće od povezanih intervencija u prostoru, komplementarne i integrisane unutar ambijenta mesta, umesto da bude izolovani slučaj.

#3 Treća specifičnost Biofilnog koncepta je naglasak na angažovanju za ponovnim „kontaktom“ sa prirodom. Može se i opisati kao suptilna tendencija da se čovek vrati sebi u kontaktu sa prirodom. Prednosti biofilnog dizajna su insistiranje na konstantnoj interakciji čoveka i prirode, a ne izuzetna,prolazna i povremena iskustva.

Tendencija da se čovek vrati sebi u kontaktu sa prirodom

Iz ovih osnovnih karakteristika biofilnog koncepta proizilazi i set od pet uslova za njihovo efikasnije sprovođenje…

#1 Biofilni dizajn insistira na boljoj adaptaciji čoveka na prirodno okruženja jer ima ključnu ulogu u unapređenju zdravlja ljudi.
#2 Povremeni, prolazni i površni kontakti sa prirodom daju i prolazne efekte na čoveka, a ponekad može biti i u suprotnosti sa potsticanjem korisnih rezultata.
#3 Biofilni dizajn insistira na interakciji čoveka i prirode i ukupnom kontekstu prostora.
#4 Biofilni dizajn insistira na aspektu uticaja na mentalno zdravlje ljudi, čemu dosadašnji pristupi nisu pridavali mnogo značaja.
#5 Biofilni dizajn insistira na neugrožavanju prirodnih staništa prirodnih vrsta, već na uklapanju u postojeći kontekst.

Šta svakako nije Biofilni koncept …

Ako pristup u projektovanju i dizajniranju budućih prostora nije fokusiran na uklapanju u prirodno okruženje i stvaranje ambijenta koji doprinosi ljudskom zdravlju, svakako ne možemo smatrati biofilnim pristupom.

Dosadšnje „moderne“ pretpostavke da nije neophodno da čovek bude povezan sa prirodom, doveo je do stvaranja prostora, ambijenata u kojima se čovek stavlja u veštački kontekst…kao što su poslovne zgrade, bolnice, škole, trgovački centri…sa vrlo malo ili nimalo kontakta sa prirodom.

Veći deo ovakvog izgrađenog okruženja je bez adekvatnog prirodnog osvetljenja, prirodne ventilacije, prirodnih materijala. U većini slučajeva imamo nehumane prostore koji negativno utiču na zdravlje i produktivnost korisnika prostora. Ovako ekološki osiromašena staništa pospešuju kod korisnika prostora (umor,neraspoloženje, simptome bolesti, neproduktivnost…)

Zato je fundamentalni zadatak Biofilnog koncepta da se pozabavi ovim nedostacima savremenog životnog okruženja i utiče na stvaranje ambijenata koji će omogućiti neposredniji kontakt i dozivljaj prirode.

Uspešna primena Bifilnog dizajna zavisi će od usvajanja nove svesti čoveka prema prirodi i njenog uticaja na fizičko i mentalno zdravlje čoveka, kao i njegovu kvalitetniju vezu sa prirodom čiji je njen sastavni i neodvojivi deo.

Steknite izuzetno korisna saznanja tako što knjigu možete i besplatno dobiti kupovinom našeg online kursa koji je takođe na popustu 50%  >>>

 

 

Autor teksta i urednik bloga: Nataša Komljenović dipl.inž.arh.

 

About Nataša Komljenović

Osnivač i vlasnik agencije za projektovanje i inženjering ArhInGreen iz Novog Sada. Član je Inženjerske Komore Srbije od 2005.godine. Od 2013. godine je licencirani inženjer za energetsku efikasnost i prati permanentnu obuku Inženjerske Komore Srbije u oblasti energetske efikasnosti.

Related Posts

Talin – zelena prestonica Evrope za 2023. godinu

Mnogi evropski gradovi već decenijama unazad marljivo rade na unapređivanju uslova za život svojih građana,...

Kuća od 10 stepeni

U Šangaju, lokalni arhitekti koriste rotirajuće kutije i razigrane boje kako bi stvorili divan moderan...

Značaj ergonomije u dizajnu enterijera (1/3)

Kao što već znate, ergonomiju smo spominjali i ukratko definisali u nekim od naših prethodnih...

2 Comments

  1. Tanja Reply

    Divan tekst i odlična inicijativa. Navela bih primer, po meni, ekstremno nehumane sredine – naselje Nova Detelinara u Novom Sadu.
    Zgrada do zgrade, zelenila minimalno, sve sivo i prenatrpano.

  2. Jelena Dilber Reply

    Iskreno se nadam da će neka buduća naselja biti izgradjena na mnogo zdraviji način jer ova današnja, bez plana i naustrb svake zelene površine, zbijena, u kojima je ljudima oduzeta prirodna svetlost a pogled im se svodi na komsijin stan su strašna. Iskreno želim da se opet okrenemo prirodi i živimo sa njom u blizini…

Leave a reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*