Skip to main content

Klasična ili niskoenergetska /pasivna gradnja

24 Dec 2018

Klasična ili niskoenergetska /pasivna gradnja

U našem društvu postoji predrasuda prema niskoenergetskim kućama, a to je da su one izuzetno skupe za gradnju i održavanje. Istina je da su skuplje, ali to je zapravo povećanje cene od oko 10%.

Za poređenje možemo koristiti cene kuća u Sjedinjenim Američkim državama, s obzirom da su oni jedni od lidera u gradnji ovakvih kuća i postoji dovoljno podataka o svim troškovima gradnje i održavanja. Isključićemo iz proračuna sve konstante kao što su cena zemljišta, arhitekte, takse i ostalo.

Prosečna cena jedne Američke kuće košta oko 240 hiljada dolara. Cena može da varira u zavisnosti od područja u kom se gradi i okoline u kojoj se nalazi, kao i mnogih drugih faktora. Ovu cenu možemo izraziti na drugi način – 1075 dolara po metru kvadratnom. Prosečna cena niskoenergetske kuće je, s druge strane, 263.5 hiljade dolara, odnosno 1180 dolara po metru kvadratnom.

Očigledno je povećanje u ceni, međutim dešava se da proračun troškova ne ulazi u planiranje. Kada uzmemo u obzir količinu energije koju štedimo građenjem ovakvih objekata, dolazimo do činjenice da se nakon 10 do 15 godina cena izravna, a sve nakon toga je zarada.

Dalja istraživanja su pokazala da, bez obzira na cenu objekta, niskoenergetski objekat uvek košta od 8% do 10% više od običnog, ali, takođe, uvek isplati razliku nakon 10 do 15 godina.

Isplativost ovakvog objekta u Srbiji je opravdana. Imamo beneficije u obliku prodaje električne energije EPS-u (Elektro privreda Srbije). Cena se kreće između 15 i 25 evro centi po jednom kilovat času. Postoje čak i firme koje se bave planiranjem solarnih elektrana ili objekata koji proizvode sopstvenu energiju, a višak prodaju.

Razlika u ceni od oko 10% se prenosi na sve države i regione u celom svetu, tako da je moguće izračunati cenu nekog budućeg objekta sa ili bez plana za nisku potrošnju električne energije, a zatim uraditi proračun za broj potrebnih godina da se to rešenje isplati.

Postoji veliki broj primera za uštedu energije u inostranstvu, međutim iako je ta grana graditeljstva kod nas još uvek nova, moguće je naći primere uspešno izvedenih objekata koji u svakom trenutku obezbeđuju topao dom i u isto vreme čuvaju našu planetu.

Detaljnije o značaju pasivnih kuća možete pronaći na sledećim stranicama na našem sajtu, takođe, koja je razlika između niskoenergetskih objekata i pasivnih objekata čitajte na sledećim stranicama našeg sajta.

Autor teksta: Miloš Janković dipl.inž.arh.

Urednik bloga: Nataša Komljenović dipl.inž.arh.

About Nataša Komljenović

Osnivač i vlasnik agencije za projektovanje i inženjering ArhInGreen iz Novog Sada. Član je Inženjerske Komore Srbije od 2005.godine. Od 2013. godine je licencirani inženjer za energetsku efikasnost i prati permanentnu obuku Inženjerske Komore Srbije u oblasti energetske efikasnosti.

Related Posts

Održivost zelenih koncepata

Određena vremenska distanca neophodna je kako bi se neki koncepti primenjeni u arhitekturi, građevinarstvu i urbanizmu...

Zelene Prestonice Evrope-Uticaj i Značaj

Tačno pre dve godine, prvi set od tri vezana blog teksta posvetila sam izuzetno zanimljivoj...

Rio de Janeiro prva UNESKO svetska prestonica arhitekture

Krajem novembra 2018. godine UNESKO i Međunarodna unija arhitekata (UIA) pokreću vrlo značajnu inicijativu u...

Leave a reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*